BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Kako su robijaši Gulaga branili otadžbinu u Drugom svetskom ratu

Kako su robijaši Gulaga branili otadžbinu u Drugom svetskom ratu
28.04.2019. god.


Skoro milion zatvorenika Staljinovih logora dobilo je mogućnost da brani otadžbinu od nacističkih osvajača. Mnogi od njih su se borili tako hrabro da su postali heroji Sovjetskog Saveza.

Za vreme Drugog svetskog rata robijaši nisu sedeli skrštenih ruku, već pomagali Crvenoj armiji. Gradili su železničke pruge, aerodrome, sekli šume, radili u ugljenokopima... Ali bilo je i onih koje su slali na front sa oružjem u rukama. 

 

U prvo vreme sovjetsko vojno rukovodstvo nije ni pomišljalo da naoruža kriminalce, ali početak rata je bio katastrofalan po zemlju i Staljin se brzo predomislio. 

Osuđeni za lakša krivična dela dobijali su šansu da postanu borci Crvene armije, što nisu mogli i politički zatvorenici, „neprijatelji naroda“ i okoreli kriminalci. Za vreme rata takve nisu puštali na slobodu čak i kad bi im istekla kazna zatvora.  

Za bivše robijaše nisu postojale specijalne jedinice, poput dezerterskog kaznenog bataljona - „štrafbata“. Bivši kriminalci su se borili rame uz rame sa dobrovoljcima u običnim vojnim jedinicama. 

Samo 1941. godine na front je otišlo preko 420.000 bivših robijaša, a 1942-43 još 157.000. Za sve vreme godine rata redove Crvene armije popunilo je oko milion robijaša Gulaga. 

Zatvorenici su sa velikim entuzijazmom išli u rat i ne samo zbog patriotizma i mržnji prema neprijatelju, već i zbog gladi. Uslovi u Staljinovim logorima su se znatno pogoršali i na frontu je bilo neuporedivo više hrane. 

Da bi sprao ljagu sa svog imena bivši robijaš se borio hrabro i požrtvovano. Oficir artiljerije Jevgenij Vesnik, a posle rata poznati glumac, reditelj i publicista, govorio je ovako: „Malo se ko borio kao ti okoreli kriminalci drugi. Zašto? Zato što sam se ponašao prema njima kao prema ljudima... Oni su prvi vukli oruđe pod neprijateljskog vatrom, prvi podizali osmatračnice. Borili su se kao zveri! Razgovarao sam sa njima, nagrađivao ih. I to je davalo rezultate...“

Mnogi bivši osuđenici su nagrađivani a neki su postali i heroji Sovjetskog Saveza. Na primer, bivši zatvorenik Aleksej Otstavnov je u ratu postao poručnik. Za hrabrost ispoljenu u bici na Dnjepru 1943. dobija najviše odličje - orden heroja Sovjetskog Saveza. 

Najpoznatiji heroj SSSR-a među bivšim robijašima je svakako Aleksandar Matrosov, crvenoarmejac koji je grudima zatvorio otvor nemačkog bunkera i zaštitio saborce od puškomitraljeza. Aleksandar Matrosov je i danas u Rusiji sinonim za heroizam. Međutim, ne znaju svi da se pridružio Crvenoj armiji posle godina provedenih u vaspitno-popravnom domu u koji je dospeo kao dete beskućnik.

Aleksej Otstavnov i Aleksandar Matrosov

Ne možemo reći ni da su svi robijaši Gulaga bili spremni da daju život za otadžbinu. Da su imali takvu mogućnost mnogi politički zatvorenici bi se rado borili na strani Trećeg Rajha. Nemačka obaveštajna služba je to dobro znala i računala na nerede u zatvorima. Ali misije svih nemačkih diverzantskih grupa su bile neuspešne.  

Neki robijaši bi se i na frontu pokazali kao kriminalci. Takve su ili vraćali u zatvor ili ubijali na licu mesta za posebno teške zločine. Većina bivših zatvorenika je ipak dobila mogućnost da posle rata počne život od nule. 

Boris Jegorov / Russia beyond



  • Izvor
  • „Podvig Aleksandra Matrosova“, V.E. Panfilov, 1953. / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »